Planinarski klub "GORA" Vrbas
Na pravom ste mestu
  • Poćetna
    • Adresa
    • Učlanjenje
    • Obrasci >
      • Obrasci - download
      • Izveštaji
      • Skupština kluba
      • Evidencioni karton
      • Odricanje odgovornosti
    • Kratak istorijat
    • Uprava kluba
    • Statut
    • Odluka o osnivanju
    • Odluka o zastupanju
  • Obaveštenja
    • Opšta planinarska obuka
    • Plan akcija 2021
    • AKCIJE
    • SASTANCI
  • Izveštaj
    • Akcije PS Vojvodine
    • Izveštaj o radu za 2015
    • Izveštaj o radu za 2016
    • prezentacija 2017
  • Sekcije
    • Biti planinar >
      • Početni saveti
      • Ono što trebate da znate
    • Visokogorstvo sekcija
    • Alpinistička sekcija
    • Planinarska sekcija >
      • Planinarski domovi Srbije
      • Kondicioni trening
      • Oprema
      • Bilten
      • Planinarske zanimljivosti na Internetu
    • Sportsko penjačka sekcija
    • Pešačka sekcija
    • Orjentiring sekcija
    • Biciklistička sekcija
    • Ekološka sekcija
  • Foto arhiva
    • FOTO GALERIJA 2017 >
      • Fruška gora 17.12.2017
      • Planinarski bal
      • Fruška gora 19.11.2017
      • Fruška gora 12.10
      • OKTOBARSKI SUSRETI
      • Deliblatska peščara 07.10
      • Palićki susreti 30.09
      • DAN PEŠAČENJA 17.09
      • Kragujevac 3 septembar
      • Cer 29 avgust
      • Bobotov kuk 05..avgust
      • Povlen vajevo 29-30 jul
      • Fruška gora 16.07,2017
      • G. Podunavlje 09.97.2017
      • Fruška gora 02.07,2017
      • 17-18. jun 2017. Homolje
      • Fruška gora 11.06,2017.
      • Fruška gora 04.06,2017.
      • Akcije 27-28. Maj.
      • Bečej-tisa 20.05.2017
      • Opšta planinarska obuka
      • Fruškogorski Maraton
      • Jegrička 2017
      • Dositejevim stazama 01.04.2017.
      • Vrb.staza+ Kozara 26.03.2017
      • Fruška gora 05.03.2017
      • Fruška gora 19.02.2017. akcija sa PSK Sirig
      • Fruška gora 11.02.2017.
      • Provalije 05.02.2017
      • Fruška gora 29.01.2017
      • Fruška gora 15.01.2017
      • Oprema za orijentaciju
    • Foto galerija 2016 >
      • Vrbaška staza 11.12.2016
      • Fruška gora 04.12.2016.
      • Fruška gora 20.11.2016
      • Oktobarski susreti 2016
      • Provalije 09.10.2016
      • Palićki susreti
      • Fruška gora 31.07-2016
      • Fruška gora 24.07.2016
      • Prve Julske akcije 2016
      • Tisa Bečej 26.06.2016
      • Fruška gora 19.06.2016
      • Fruška gora 05.06.2016
      • Fruška gora 22.05.2016
      • Fruška gora 15.05.2016
      • Fruškogorski maraton
      • Jegrička 2016
      • Fruška gora 10.04.2016
      • Dositejevim stazama 02.04.2016.
      • Fruška gora 27.03.2016
      • Fruška gora 20.03.2016
      • Fruška gora 13.03.2016
      • Fruška gora 06.03.2016
      • Frušla gora 28.02.2016
      • Frušla gora 21.02.2016
      • Frušla gora 14.02.2016
      • Fruška gora 24.01.2016
      • Fruška gora 17.01.2016
      • Eks. Andi 2016
    • Foto galerija 2015 >
      • Fruška gora 17.12.2015
      • Fruška gora 05.12.2015
      • Fruška gora 29.11.2015
      • Skupština Vršac 28.11.2015
      • Fruška gora 20.11.2915
      • Fruška gora 15.11.2015
      • Biciklististička vožnja provalije-Vrbas 14 .11.2015
      • Fruška gora 11.11.2015
      • Noćni marš 07-08.11.2015
      • Fruška gora 1.11.2015
      • Dani gljiva 25.10.2015
      • Oktobarski susreti 2015
      • Fruška gora 18,10.2015
      • Maglić jul 2015
      • palićki susreti 10.10.2015
      • Fruška gora 4.10.2015
      • Bukovački maraton (20150912)
      • 20150704 Pešačenje Stara Tisa
      • Kulpin Bike (20150621)
      • Fruška Gora 20150531
      • Biciklistička tura Vrbas - Fantast 20150530
      • Orjentiring 20150522
      • Fruška Gora (17.5.2015.)
      • Fruška Gora (10.5.2015.)
      • Fruška Gora (03.5.2015.)
      • Fruškogorski maraton 2015
      • Jegrička (18.04.2015.)
      • Fruška Gora (4.4.15.)
      • 2. Biciklistička akcija Vrbas-Srbobran-Turija (4.4.2015.)
      • 3. Dositejevim stazama (4.4.2015.)
      • 2. Paragovo - Zmajevac (29.03.1.5)
      • 1. Biciklistička akcija (22.03.2015.)
      • 1. Fruška Gora (22.03.2015.)
      • Osnivačka skupština (5.3.2015.)
    • Foto arhiva do 2015 >
      • Fruška Gora (21.3.15.)
      • Dumbovo (14.03.2014 )
      • Dumbovo-Beocin-Futog (07.07.2013 )
      • Sremski Karlovci - Strazilovo (30.09.2012. )
      • Jazak, Mala Remeta (18.11.2012.)
      • Velika Remeta - Grgeteg (06.10.2012. )
      • Hopovo (03. 8.2012)
      • Grgeteg-Krusedol (12.06.2011 )
      • Maraton (07.05.2011)
      • Fruška Gora (25.05.2011 )
  • FOTO GALERIJA 2018
    • Fruška gora 1 Jul
    • Homolje 23-24 jun
    • Homolje 2-3 jun
    • Zasavica+Sirmium 27 Maj
    • Tara 19-20 Maj
    • Fruška gora 13 maj
    • Fruškogorski maraton 28.04.
    • Andrevlje 22.04
    • Jegrička 15.04.
    • Dositejevim stazama 31.03.
    • Kozara 2018
    • Fruška gora 14.01.2018
  • Plan akcija 2021

Zašto planinariti

Planinarenje nije besciljno lutanje po brdima i osvajanje već osvojenih vrhova s kojih ćemo ionako ubrzo morati sići; naprotiv, planinarstvo je način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine ugodnijim, zanimljivijim i nadasve ljepšim. Biti planinar znači obilaziti i upoznavati lepote zemlje, uživati u prekrasnim gorskim vidicima, sticati nove prijatelje. Odlazak u prirodu i kretanje na čistom gorskom vazduhu predstavlja aktivan način odmora, koji bez obzira na uložen fizički napor, čovjeka ispunjava novom snagom i zadovoljstvom.

Šta je planinarstvo

Planinarstvo je vrlo širok pojam koji obuhvaća gotovo sve čovekove delatnosti direktno i indirektno vezane uz kretanje i boravak u planinama. To nije besciljno lutanje po nepristupačnim zabitima i osvajanje vrhova s kojih će planinar ionako ubrzo morati sići, već način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čoveku život čine zanimljivijim, zdravijim i nadasve lepšim.



Odlazak u prirodu, druženje i kretanje na čistom planinskom vazduhu predstavlja aktivan oblik odmora koji planinara ispunjava osećajem zadovoljstva i novim doživljajima. Premda planinarenje fizički iscrpljuje, ono nas istovremeno obogaćuje i osvežava novom emocionalnom energijom, koja nam je preko potrebna za život u ljudskoj zajednici i njenoj često suviše sivoj svakodnevici.



Bavljenje planinarenjem razvija mnoge dobre osobine: snalažljivost, hrabrost, požrtvovnost, prilagodljivost, fizičku izdržljivost, društvenost, smisao za razumijevanje ljudi i prirode. Planinarenje se temelji na zajedništvu, na uzajamnom delovanju s ciljem savlađivanja prirodnih, ali ujedno i vlastitih psihofizičkih »prepreka«. Prema tome, bavljenje planinarenjem poboljšava čovekovo zdravlje, kako fizičko, tako i psihičko.

Kako početi planinariti

Najlakše je početi planinarenje u sklopu nekog planinarskog društva ili kluba. Većina društava rado prima nove članove te im omogućuje da pod vođstvom iskusnijih planinara organizovano obiđu mnoge zanimljive planine i planinarska odredišta.

Veća planinarska društva i klubovi povremeno organiziraju planinarske škole u kojima se može steći solidno osnovno znanje o planinama i planinarstvu.
Većina ljudi koji započinju planinariti obično već poseduje neka iskustva i preznanje o planinarstvu stečene na lakšim izletima u bliže planine. Kada čovek dobije volju da se odlascima u prirodu posveti organizovano i poželi upoznati nove ljude, najbolje je da se uključi u neko planinarsko društvo. Pristup u planinarska društva je slobodan i u većini slučajeva novi su članovi rado primljeni. Međutim, nije se svima lako uklopiti, budući da u društvima u pravilu već postoje formirane družine. No, nakon učestvovanja na nekoliko društvenih sastanaka, a zatim i nekoliko izleta obično razlika između starih i novih članova nestaje.

U početku nije nužno nabaviti svu opremu. Oprema se nabavlja i upotpunjuje postupno, kao i planinarsko iskustvo. Oni koji počinju samostalno planinarenje najbolje je da u početku idu na lakše izlete u bliže planine, a zatim postepeno šire popis svojih planinarskih odredišta i na udaljenije planine. Planinarsko iskustvo i veština stiču se godinama i novi se planinari ne bi trebali nepripremljeni odvažiti na izlete kojima nisu dorasli jer se, precjenjujući svoje sposobnosti, lako mogu dovesti u opasnost.

Pogrešna shvatanja planinarstva

Kada prosečan čovjek zamišlja planinara obično pred sobom vidi čudnovatog jadnika koji se oznojen, opterećen rancem, penje na davno osvojene vrhove s kojih će ionako sići; ide u nepristupačne, pa i opasne predele daleko od svoje kuće, a sve to bez nekog njemu jasnog razloga. Međutim, planinar nipošto nije neki čudnovati mazohist, jer njemu, primjenjuje li stečena znanja, penjanje ne predstavlja muku. Fizička aktivnost je više sredstvo i metoda planinarenja nego cilj. Osnovni cilj i sadržaj planinarenja je uživanje, pri čemu se fizičko i duhovno izvrsno nadopunjuje.

Bez obzira na fizičke napore koje iziskuje i svrstavanju među sportske delatnosti, planinarstvo nije sport. Takmičarska borba, koja je bitno obeležje svakog sporta, strana je zdravom poimanju planinarstva. Protivnik planinaru nije drugi čovjek, a ni pobjeda jednoga čovjeka nije poraz drugoga. Zbog toga je planinarstvo usmjereno doživljavanju, a ne dokazivanju vlastite snage i spretnosti. Sportu i planinarstvu dodirno je i zajedničko samo ono što nazivamo rekreacijom i fizičkom kulturom.

Nažalost, čak i pojedinim planinarima svojstveno je nezdravo vrednovanje planinarskih podviga. Takvi obično jurišaju na Mont Blanc samo zato da bi se po povratku mogli hvalisati svojim uspehom, a ne znaju ni nabrojati iduća tri najviša europska vrha. Ne umanjujući vrednost njihovih podviga, treba istaknuti da nije vredniji planinar onaj koji se popeo na viši i teži vrh, već onaj koji iskreno voli i poštuje planine i planinarenje.

U nas ne postoji jasna granica planinarstva i izletništva, što često rezultira poistovećivanjem izletnika i planinara, najčešće s argumentom da se i jedni i drugi kreću po prirodi željni užitka. No, za razliku od običnog izletnika, planinar vlada teoretskim i praktičnim znanjima o kretanju i boravku u planinama, a odlascima u planine pristupa organizovano, sistemski i osmišljeno. Formalno je planinar svatko ko ima važeću planinarsku legitimaciju, no u praksi je planinar onaj ko redovno ide u planine, čuva ih i štiti, te poseduje određeno planinarsko iskustvo stečeno učestvovanjem na planinarskim izletima.

Hodanje po planinskim stazama

Na pitanje zašto uopšte planinari odlaze u planine nemoguće je dati jednostavan i jedinstven odgovor, ponajprije zato što svaki planinar ima svoje motive, ciljeve i svoj način shvatanja planinarstva. Svako izlete proživljava na svoj način i veseli se nečemu što drugima možda ne pričinjava nikakvo zadovoljstvo. Ipak, svim je planinarima zajedničko da u planine idu jer to vole.

Planine pružaju nebrojene užitke svakome ko ima sposobnost da ih uoči, doživi i ponese u sebi. U njima će naći zadovoljstvo običan izletnik, penjač, istraživač, čovjek željan odmora, rekreacije, prirodnih lepota, širokih vidika, mirisa cveća i šume i novih doživljaja. Planinarenjem se bave ljudi svih životnih dobi i najrazličitijih struka, a svako izabire ciljeve koji mu odgovaraju po sklonostima, sposobnostima i drugim mogućnostima.

Može se reći da planinarske pobude uvelike proizlaze iz nagonskih čovjekovih potreba koje su savremenim načinom života znatno potisnute. U prvom redu, to je potreba za upoznavanjem prostora u kojem živimo, zatim potreba za bliskim druženjem i upoznavanjem ljudi, te konačno najbitnija – potreba za srećom i zadovoljstvom.

Odmor

Kod uspona otprilike svakih sat vremena treba učiniti kraći odmor (najviše nekoliko minuta, kako se ne bi ohladio, a potom prehladio). Prvu takvu pauzu iskoristi za zatezanje vezica na cipelama i prilagođavanje ranca. Veći odmor potreban je svakih 2-3 sata hoda, najbolje u nekom čvrstom objektu. Veći odmor planiraj za vrijeme najveće podnevne žege. Čim dođeš na odmorište na kojem se nameravaš duže zadržati, presvuci se u rezervnu odeću i, ako je hladno, odmah zagrni vetrovkom. Premda ti to naizgled godi, na odmorištima izbegavaj sunčanje tj. izležavanje na suncu, jer ono uzrokuje tromost i umor, a užitak pretvara u mučenje! Ako smo duže vremena izloženi suncu, treba zaštititi glavu, zatiljak i ramena.

U trenucima kada se osećamo slabo i iscrpljeno, za oporavljanje koristimo autotransfuziju. To nije transfuzija krvi za automobile već položaj tela u kojem su glava i noge blago povišene. Tako se postiže gravitacijsko slivanje krvi prema srcu i ostalim životnim organima. Takav način odmora naročito je koristan za obnovu energije izgubljene dugotrajnim hodanjem.
Powered by Create your own unique website with customizable templates.