Planinarski klub "GORA" Vrbas
Na pravom ste mestu
  • Poćetna
    • Adresa
    • Učlanjenje
    • Obrasci >
      • Obrasci - download
      • Izveštaji
      • Skupština kluba
      • Evidencioni karton
      • Odricanje odgovornosti
    • Kratak istorijat
    • Uprava kluba
    • Statut
    • Odluka o osnivanju
    • Odluka o zastupanju
  • Obaveštenja
    • Opšta planinarska obuka
    • Plan akcija 2021
    • AKCIJE
    • SASTANCI
  • Izveštaj
    • Akcije PS Vojvodine
    • Izveštaj o radu za 2015
    • Izveštaj o radu za 2016
    • prezentacija 2017
  • Sekcije
    • Biti planinar >
      • Početni saveti
      • Ono što trebate da znate
    • Visokogorstvo sekcija
    • Alpinistička sekcija
    • Planinarska sekcija >
      • Planinarski domovi Srbije
      • Kondicioni trening
      • Oprema
      • Bilten
      • Planinarske zanimljivosti na Internetu
    • Sportsko penjačka sekcija
    • Pešačka sekcija
    • Orjentiring sekcija
    • Biciklistička sekcija
    • Ekološka sekcija
  • Foto arhiva
    • FOTO GALERIJA 2017 >
      • Fruška gora 17.12.2017
      • Planinarski bal
      • Fruška gora 19.11.2017
      • Fruška gora 12.10
      • OKTOBARSKI SUSRETI
      • Deliblatska peščara 07.10
      • Palićki susreti 30.09
      • DAN PEŠAČENJA 17.09
      • Kragujevac 3 septembar
      • Cer 29 avgust
      • Bobotov kuk 05..avgust
      • Povlen vajevo 29-30 jul
      • Fruška gora 16.07,2017
      • G. Podunavlje 09.97.2017
      • Fruška gora 02.07,2017
      • 17-18. jun 2017. Homolje
      • Fruška gora 11.06,2017.
      • Fruška gora 04.06,2017.
      • Akcije 27-28. Maj.
      • Bečej-tisa 20.05.2017
      • Opšta planinarska obuka
      • Fruškogorski Maraton
      • Jegrička 2017
      • Dositejevim stazama 01.04.2017.
      • Vrb.staza+ Kozara 26.03.2017
      • Fruška gora 05.03.2017
      • Fruška gora 19.02.2017. akcija sa PSK Sirig
      • Fruška gora 11.02.2017.
      • Provalije 05.02.2017
      • Fruška gora 29.01.2017
      • Fruška gora 15.01.2017
      • Oprema za orijentaciju
    • Foto galerija 2016 >
      • Vrbaška staza 11.12.2016
      • Fruška gora 04.12.2016.
      • Fruška gora 20.11.2016
      • Oktobarski susreti 2016
      • Provalije 09.10.2016
      • Palićki susreti
      • Fruška gora 31.07-2016
      • Fruška gora 24.07.2016
      • Prve Julske akcije 2016
      • Tisa Bečej 26.06.2016
      • Fruška gora 19.06.2016
      • Fruška gora 05.06.2016
      • Fruška gora 22.05.2016
      • Fruška gora 15.05.2016
      • Fruškogorski maraton
      • Jegrička 2016
      • Fruška gora 10.04.2016
      • Dositejevim stazama 02.04.2016.
      • Fruška gora 27.03.2016
      • Fruška gora 20.03.2016
      • Fruška gora 13.03.2016
      • Fruška gora 06.03.2016
      • Frušla gora 28.02.2016
      • Frušla gora 21.02.2016
      • Frušla gora 14.02.2016
      • Fruška gora 24.01.2016
      • Fruška gora 17.01.2016
      • Eks. Andi 2016
    • Foto galerija 2015 >
      • Fruška gora 17.12.2015
      • Fruška gora 05.12.2015
      • Fruška gora 29.11.2015
      • Skupština Vršac 28.11.2015
      • Fruška gora 20.11.2915
      • Fruška gora 15.11.2015
      • Biciklististička vožnja provalije-Vrbas 14 .11.2015
      • Fruška gora 11.11.2015
      • Noćni marš 07-08.11.2015
      • Fruška gora 1.11.2015
      • Dani gljiva 25.10.2015
      • Oktobarski susreti 2015
      • Fruška gora 18,10.2015
      • Maglić jul 2015
      • palićki susreti 10.10.2015
      • Fruška gora 4.10.2015
      • Bukovački maraton (20150912)
      • 20150704 Pešačenje Stara Tisa
      • Kulpin Bike (20150621)
      • Fruška Gora 20150531
      • Biciklistička tura Vrbas - Fantast 20150530
      • Orjentiring 20150522
      • Fruška Gora (17.5.2015.)
      • Fruška Gora (10.5.2015.)
      • Fruška Gora (03.5.2015.)
      • Fruškogorski maraton 2015
      • Jegrička (18.04.2015.)
      • Fruška Gora (4.4.15.)
      • 2. Biciklistička akcija Vrbas-Srbobran-Turija (4.4.2015.)
      • 3. Dositejevim stazama (4.4.2015.)
      • 2. Paragovo - Zmajevac (29.03.1.5)
      • 1. Biciklistička akcija (22.03.2015.)
      • 1. Fruška Gora (22.03.2015.)
      • Osnivačka skupština (5.3.2015.)
    • Foto arhiva do 2015 >
      • Fruška Gora (21.3.15.)
      • Dumbovo (14.03.2014 )
      • Dumbovo-Beocin-Futog (07.07.2013 )
      • Sremski Karlovci - Strazilovo (30.09.2012. )
      • Jazak, Mala Remeta (18.11.2012.)
      • Velika Remeta - Grgeteg (06.10.2012. )
      • Hopovo (03. 8.2012)
      • Grgeteg-Krusedol (12.06.2011 )
      • Maraton (07.05.2011)
      • Fruška Gora (25.05.2011 )
  • FOTO GALERIJA 2018
    • Fruška gora 1 Jul
    • Homolje 23-24 jun
    • Homolje 2-3 jun
    • Zasavica+Sirmium 27 Maj
    • Tara 19-20 Maj
    • Fruška gora 13 maj
    • Fruškogorski maraton 28.04.
    • Andrevlje 22.04
    • Jegrička 15.04.
    • Dositejevim stazama 31.03.
    • Kozara 2018
    • Fruška gora 14.01.2018
  • Plan akcija 2021

Sekcije / Biciklistička sekcija


Brdski biciklizam je ekstremni sport u kom se biciklom vozi preko puteva kao što su šume, brda, planine, kolski putevi, parkovi, poljane, koji se jednim imenom nazivaju „ofroud“ putevi. Sam sport zahteva posebnu opremu i bicikle, kao i određena predznanja, iskustvo i tehniku za ofroud vožnju. Voziti se može bilo na brdskom, bilo na hibridnom biciklu, a zajednička odlika svih brdskih bicikala su široke gume sa kramponima, široke i ojačane cevi rama i suspenzija na prednjoj viljuški.

U zapadnim zemljama, odakle je stigao kod nas, brdski biciklizam je veoma popularan sport, i u njega se dosta ulaže. Biciklisti se trude i uspevaju da privuku veliki broj ljudi okrenutih prirodi, sportu i zdravom telu i duhu putem organizovanja mnogobrojnih trki tokom sezone, organizovanjem maratona, revijalnih i reklamnih vožnji i trka u dobrotvorne svrhe.
Danas je biciklizam standardni olimpijski sport u nekoliko disciplina. Postoji i određen broj biciklističkih disciplina koje nisu u olimpijskom programu. 

Najrasprostranjenije biciklističke kategorije su: Ekstremni biciklizam (BMX), Ciklokros, Brdski biciklizam (MTB), Drumski biciklizam, Velodromski biciklizam, Ležeći bicikl,  Kros Kantri (engl. cross-county - XC)

Brdski biciklizam se deli na: olimpijski (XCO), od tačke to tačke (XCP), hronometarski (XCT), maratonski (XCM), etapni (XCS), štafetni (XCR), krijetijumski (XCC)
Daunhil (engl. downhill/DH): individualni (DHI), masovni (DHM)
For kros ili Dual Slalom (engl. Four cross/Dual slalom/4X)

Hardtejl (Hardtail) brdska bicikla imaju samo prednju suspenziju (amortizaciju), dok je zadnji deo bez amortizera. Takvo biciklo je uglavnom dosta brzo za uspone i dobar je za kros kantri trke. Zbog nedostatka zadnjeg amortizera nisu idelani za vrlo neuređene terene i za spuštanje po njima, kao što su daunhil, for kros, više tehničke kros kantri staze i slično.]

Ful sespešn (Full suspension) bicikla imaju prednje i zadnje amortizere. Idealni su za spuštanje po neuređenim stazama ali su vrlo spori na usponima, jer zbog povećane težine vozači gube više energije a tome doprinose i sami amortizeri koji upijaju neravnine na terenu. Danas većina novih ful sespenšn bicikala ima opciju zaključavanja amortizera (i prednjih i zadnjih) (lockout) koja se korisiti kod uspona. Tada je gubitak energije zbog rada suspenzije smanjen.

Postoje ful suspenšn bicikli koji se koriste za daunhil i forkros trke i oni koji se koriste za kros kantri. Prvi imaju veći hod amortizera, dok drugi imaju maksimalno 120 mm hoda, a uglavnom 80 i 100 mm. Takođe, zadnji amortizer je jači i na drugačijem je položaju od prednjeg. Ful sespenšn biciklovi se koriste za maratone i za kros kantri ako je trka suviše tehnički zahtevna. 

Poznati proizvađači
Među danas najpoznatijim proizvođačima brdskih bicikala su uglavnom američke kompanije, a tradiciju pionira nastavljaju Švin, Geri Fišer i Spešalajzd. Jedni od najkvalitetnijih današnjih proizvođača je Kenondejl (engl. Cannondale) koji daje doživotnu garanciju na ram i jedan je od retkih poroizvođača koji proizvodnju nije preselio na Tajvan. Vrlo su poznati proizvođači su i KHS (engl. KHS), SKOT (engl. Scott) i Marin (engl. Marin).
Proizvodnja brdskih bicikala je posle američkog tržišta započeta i u Evropi. Danas su poznati italijanski Bjanki (ital. Bianchi) i nemački Kenjon (nem. Canyon). 

Oprema
Za više informacija pogledajte članak Oprema i delovi za bicikleDanas su brdska bicikla opremljena uglavnom sa 27 brzina (3×9). Menjači su uglavnom proizvodi japanske kompanije Šimano (Shimano), a od pre neku godinu na tržište je ušao i američki SRAM (SRAM). Najkvalitetniji Šimanov proizvod je serija XTR, SRAM-ov X.0. Kompanija SRAM trenutno pokušava da napravi seriju koja će imati 30 brzina (3*10). Nekoliko godina na tržištu postoje i disk kočnice koje rade istim principom ko na automobilu. Disk kočnice mogu biti sa kajlom ili mogu biti hidraulične, koje su najjače. Neki od boljih proizvođača disk kočnica su nemačka kompanija Magura, japanski Šimano, američki Avid i Hejs. 

Amortizeri
Važan deo opreme brdskih bicikala su i amortizeri. Amortizer je naprava za ublažavanje energije udara ili prigušenje oscilacija. Ima široku primenu, posebno kod motornih vozila i vazduhoplova. Počeli su da se koriste početkom 20. veka da bi se omogućila udobnija vožnja, ali je uskoro otkriveno da je korist od njihove upotrebe znatno veća. Oni produžuju vek vozila i komponenti zbog smanjenih udaraca, povećavaju praktičnu brzinu vozila, i daju bolju stabilnost. Po načinu rada mogu biti jednostrani i dvostrani. Jednostrani deluju samo pri jednom smeru sile (kao kod približavanja hodnih delova okviru), a dvostrani pri oba smera.

Postoje različiti tipovi amortizera, a najčešći su: opružni, gumeni, mehanički (frikcioni) i hidraulični amortizer. Kod opružnih amortizera ublažavanje (amortizacija) udara se vrši na principu sabijanja opruge. Amortizacija kod gumenih amortizera se vrši deformacijom gumenih blokova ili traka. Koriste se za prigušivanje oscilacija mašina, posebno kod sistema montiranja na podlogu. Mehanički amortizeri rade na principu trenja. Čest je mehanički amortizer dvostranog dejstva koji se sastoji od metalnih ploča priljubljenih pomoću posebne opruge s vijkom za podešavanje. Do sredine dvadesetih godina prošlog veka je bio najčešći amortizer kod putničkih vozila. Princip rada hidrauličkog amortizera je u potiskivanju ulja ili druge odgovarajuće tečnosti iz prostora niskog u prostor visokog pritiska u cilindru. Ovo kretanje uzrokuje unutrašnje trenje tečnosti i zbog viskoznosti ulja ne može se izvesti trenutno, pa se postiže prigušenje udara. 

Najčešći tipovi su krilni, polužni i teleskopski amortizer. Kod svih hidrauličnih amortizera mora postojati dobro zaptivanje čitavog sklopa. Pneumatski amortizeri deluju istim principom kao i hidraulični, samo koriste vazduh umesto ulja. Mogu biti jednostranog i dvostranog dejstva. Česti su kod motocikala i stajnih trapova malih aviona. Hidropneumatski amortizeri pretvaraju kinetičku u toplinsku energiju. Koriste se za vešanje težih automobila, aviona, kamiona i železničkihvagona. Opružno-hidraulički amortizeri predstavljaju spoj opružnog i hidrauličkog amortizera. 
Bicikli mogu imati prednje, zadnje amortizere ili punu suspenziju koja radi pre svega u centralnoj ravni simetrije, mada se kod nekih vrši amortizovanje u lateralnoj ravni. Cilj suspenzije kod bicikla je smanjenje vibracije i uravnotežavanje bicikla, pri čemu se održava kontakt točka sa zemljom. Osim namene pri pojavi nepravilnosti terena, amortizovanje može imati ulogu i pri suspenziji sila kočenja i ubrzanja.
Powered by Create your own unique website with customizable templates.